Općina Zagvozd

službena web stranica

Otvaranjem autoceste A1 te tunela sveti Ilija, područje općine Zagvozd, ali i cijelog Zabiokovlja počelo se okretati prema razvoju turizma te se svijetu predstavljati kroz predivne pejzaže planine Biokovo, neopisivo lijepa jezera Imotske krajine, rijeku Vrliku  i stoljetnu kulturno povijesnu baštinu upisanu u kamene stećke, starokršćanske crkve te opisanu kroz književna i umjetnička djela.
Prema službenim podacima Turističke Zajednice grada Imotskog, na području općine Zagvozd registrirane su ukupno četiri kuće za odmor, dva apartmana, jedan studio apartman te autokamp.

Kuća za odmor
Kuća za odmor „Villa Biokovo“, Stapići 1, Zagvozd
Kuća za odmor „Čagalj“, Put Remonta 2, Zagvozd
Kuća za odmor „Vila Zvonimir“, Rastovac 216
Kuća za odmor „Jass“, Rastovac 212, Zagvozd

Studio apartmani:
Studio apartman, Rastovac 35, Zagvozd

Apartmani:
Apartmani „Šuta“, Rastovac 168, Zagvozd
Apartmani “Mate”, Rastovac Gornji  57, Zagvozd

Autokampovi:
Autokamp Biokovo, Put Remonta 15, Zagvozd

Planina Biokovo za Zagvozd je stoljećima bila hraniteljica. Stanovništvo bi ljeta provodilo u planini, gdje je bila povoljnija klima i više hrane za stoku te s toga ne čudi da je Biokovo i sada pretpostavka razvoja turizma ovoga kraja. Samim položajem i iznimno lijepom prirodom, Zagvozd je pogodan za razvoj selektivnih oblika turizma (planinskog, ciklo, zimskog, lovnog), ali i posebnih turističkih proizvoda (razna događanja za umjetnike, škole fotografije i sl. te festivali i sajmovi). 
Na zemljopisnim kartama Biokovo je označeno kao planinski lanac od Cetine do Neretve. Međutim, u narodu se taj naziv odnosi na visoki planinski greben od prijevoja Dupci (288m) na sjeverozapadu do niskoga transverzalnog pojasa između Male Vrulje i Osoja. Dalje, na jugoistoku se pruža planina Rilić (1115m). U tim je granicama Biokovo dugo 36km, a široko 9.5 km. S vrhuncem Sv.Jure (1762m).
Biokovo je najviša planina na hrvatskoj obali Jadrana. Planina Biokovo kroz povijest je promijenila različite nazive, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. To su nazivi: Adrion, Mons, Slavorum i Biokovo.
Područje planine Biokovo proglašeno je Parkom prirode 1981. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine osnovala Javnu ustanovu Park prirode Biokovo, čija je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode Biokovo

 



Kako Biokovo vide zaljubljenici u planine i planinarenje.

Zlatko Smerke „Stijene Biokova impresioniraju. Obzirom na činjenicu da su podalje od gradova gdje je alpinizam razvijen, relativno su malo posjećene, makar to ne zaslužuju. Svaki alpinista koji ih jednom obiđe brzo će se vratiti da ponovo u njima nađe pravo alpinističko zadovoljstvo“.
Stipe Božić, u knjizi „Sedam vrhova“ o Biokovu piše „Planina Biokovo je jednom umiljata djevica pred čijom ljepotom nijemo klečite, a drugi put Vam prijeti srditom i pogibeljnom opakošću. Tome ne moraju uvijek biti uzrok godišnja doba, jer zimi se planina može odjenuti nevinim bijelim plaštem od snijega, zadobivajući svemirsku ljepotu, o kojoj su jedino možda pjesnici pozvani pisati. Ali ta rajska ljepota učas može biti pretvorena u paklene orgije vjetrova, u kojima živo biće bez zaklona ne može preživjeti. Za vrijeme ljetne žege na plažama Makarskog primorja neupućenome ni na pamet ne pada da se u tom trenu na biokovskim visovima, samo 2 sata hoda od podnožja, može zametnuti prava alpska oluja“.

Zagvozd je u cijeloj Hrvatskoj poznat i po kazališno-glazbenoj manifestaciji „Glumci u Zagvozdu“, koja se organizira svake godine u ljetnom periodu, obično od kraja lipnja do sredine kolovoza te privlači brojne posjetitelje iz cijele Hrvatske.
 
Prvi kazališni susreti „Glumci u Zagvozdu“ organizirani su 1997. godine. Od samog svog početka ova manifestacija nadišla je okvire samih kazališnih susreta i predstavlja jedinstven spoj kazališta i ljudi, a Zagvozd je postao sinonim za kazalište i glavno ljetno okupljalište najpoznatijih hrvatskih glumaca. „Glumci u Zagvozdu“ su najveći turistički događaj na prostoru općine Zagvozd. Predstave i koncerti se održavaju na „Trgu glumaca“ koji je to ime dobio na 5. kazališnim susretima. Ulaz na sve predstave je besplatan. Ova manifestacija posjećena je od publike iz svih krajeva Hrvatske i nije rijetkost da na predstavi bude prisutno i više od 2 000 posjetitelja.Iako Zagvozd nema smještajnih kapaciteta, svake se godine uspješno organizira smještaj za sudionike ove manifestacije zahvaljujući upravo mještanima Zagvozda, koji ih sa zadovoljstvom prime u svoje domove bez ikakve naknade. Upravo na entuzijazmu i volonterskom doprinosu mještana i članova Kulturne udruge „Glumci u Zagvozdu“ počiva kontinuitet i uspjeh ovih kulturnih događanja.



Sljedeći značajan turistički događaj je ribarska noć „Bunje“ koja se svake prve subote u kolovozu organizira u zaseoku Bunje u Zagvozdu. Ima tradiciju održavanja već petnaest godina. Specifična je po tome što se organizira pored bunara naziva „Vodenjak“ izgrađenog početkom 17. stoljeća, kojeg su mještani okupljeni u udrugu „Ribarska noć Bunje“ obnovili i vratili mu izvorni izgled. Bunar je dubok 5 metara, dug 11 metara, a širok oko 9 metara te mještanima služi za plivanje, organizaciju skokova u vodu te od 2009. godine, za organizaciju vaterpolo turnira.
 
Nastala je zaslugom mještana koji se volonterski prihvaćaju organizacije i pronalaze sponzore, kako bi se ovaj događaj održao. Ribarska noć „Bunje“, svojim nezaboravnim ambijentom, posjećenošću i količinom pripremljenih jela, nadmašuje sva hrvatska primorska mjesta. Za brojne posjetitelje, kojih bude više od 5000, domaćini svake godine pripreme oko tonu ribe, 500 litara vina i 5000 litara piva. Cijeli program se je popraćen glazbom u živo i već tradicionalnim vatrometom u ponoći.

Pored Ribarske večeri, na bunaru se održavaju skokovi u vodu sa okolnih stijena, a održan je i vaterpolo turnir na kojem je sudjelovalo 20 ekipa. Ova manifestacija posjećena je i od strane brojnih glumaca i umjetnika, sudionika kazališnih susreta „Glumci u Zagvozdu“


Povijest škole

Pomoćna škola u Zagvozdu spominje se 1847. i 1848. godine. Njoj je bio učiteljem don Andrija Lončar, župnik iz Zagvozda.

Neki izvori navode 1853. godinu za početak rada pomoćne pučke škole u Zagvozdu. Ta škola ne predstavlja nikakvu organiziranu prosvjetnu i odgojnu ustanovu..

U školu su išla muška djeca, po volji roditelja, a poučavali su ih župnici, većinom glagoljaši. Ispit bi vršio školski nadzornik na kraju godine. Nadzornik bi bio fratar franjevac ili svećenik – pop. Dobivene svjedodžbe bi vrijedile kod vlasti za zapošljavanje u državnim službama.

1877. godine Zagvozd dobiva školu na papiru, i to pomoćnu. Učiteljem joj je određen don PETAR KAER, učen čovjek, poznati povijesno-arheološki pisac.

1895. godine škola postaje mješovita pučka učiona, za mušku i žensku djecu, obvezna za 6 razreda.

U školskoj godini 1925/26 škola je pretvorena u Državnu mješovitu četverorazrednu sa tri odjeljenja. Te godine u 4 razreda bilo je 375 učenika a radila su dva učitelja i učiteljica.

U školi Zagvozd učiteljem je bio Savo Dojimo, Splićanin te od 1926 do 1936 godine Ivo Mlikota, Zagvožđanin.

Zgrade u kojima se odvijala nastava: Od rata do 1950. godine – u privatnim kućama, na Sulića Ćemeru, u kući Frane Čaglja ( Maćana ), u Martina Kristića kući, u Domu kulture te od 1968/69 školske godine u današnjoj školskoj zgradi.Od 1976. godine do 1984. godine Zagvozd je imao dva razreda srednje škole.

Od 1. 9. 1956 godine OŠ Zagvozd ima područne škole: Župa, Župa Srednja, Krstatice, Dobrinče, Biokovsko selo, Rastovac, Džaje i Raosi.

Od 1. 9. 1958. godine škola Slivno s područnim odjelima Vrdoljaci i Rašćani.

6. 10. 1982. godine COŠ Slivno i COŠ Krstatice pripajaju se COŠ ZAgvozd te imamo COŠ Zagvozd s područnim razrednim odjelima: PŠ Slivno – osmorazredna i četverorazredne: PO Vrdoljaci, Rašćane gornje, Župa Srednja, Župa, Biokovsko Selo, Rastovac, Krstatice, Rakići, Dobrinče, Džaje I Raosi.

 5. 9.  1979. godine referendumom se mijenja ime OŠ Zagvozd  u OŠ „Ivan Gaće“ Zagvozd.

 

OSNOVNA I

PODRUČNE ŠKOLE

92/93

93/94

94/95

2009/2010

ZAGVOZD

156

152

160

77

RASTOVAC

16

16

18

/

DOBRINČE

14

13

12

5

M. DOLAC – RAOSI

14

13

Lovreć

/

KRSTATICE

5

6

6

2

SLIVNO

38

35

33

18

VRDOLJACI

11

10

13

/

UKUPNO

254

245

242

102

 

 UGAŠENE PODRUČNE ŠKOLE

 

1. RAKIĆI   1983/84

2. ŽUPA SREDNJA 1984/85

3. DŽAJE  1986/87

4. RAŠĆANI GORNJI 1988/89

5. BIOKOVSKO SELO1991/92

 

 IZVOR PODATAKA: ŠKOLSKI SPOMENAR

Preuzeto sa stranica Osnovne Škole Zagvozd: www.os-zagvozd.skole.hr

 

 

 

Kontakt

OSNOVNA ŠKOLA ZAGVOZD

Trg zabiokovskih junaka Domovinskog rata 4

21270 Zagvozd

COŠ ZAGVOZD

tel. 021/847-015

fax. 021/847-015

e-mail: 

 


 

 

Područne škole:

PŠ Slivno

 

Područni odjeli:

PO Krstatice

PO Dobrinče

Popis udruga koje djeluju na području Općine Zagvozd:

Kulturna udruga "Glumci u Zagvozdu"
Predsjednik: Vedran Mlikota
Tajnica: Milena Prodan
Trg glumaca 2, 21270 Zagvozd,
tel: +385 (0)21 670-444


Udruga građana općine Zagvozd "Biokovo"
Predsjednik: Marijan Zec
Sredina sela 97, Krstatice, 21270 Zagvozd
tel: +385 (0)21 486-598


Puhački orkestar limene glazbe Zagvozd           
Predsjednik: Marko Čagalj
Tajnik: Ivan Šuvar
Franje Tuđmana 65, 21270 Zagvozd
tel: +385 99 216 1564


Klapa Biokovski Slavuji
Predsjednik: Željko Čagalj
Tajnica: Zorica Brkan
Franje Tuđmana 65, 21270 Zagvozd
tel: +385 98 937 3724


Dobrovoljno vatrogasno društvo „Zagvozd“
Predsjednik: Mate Čagalj
Zapovjednik vatrogasne postrojbe: Milivoj Gaće
Tajnik društva: Ante Bartulović
Franje Tuđmana 44 , 21270 Zagvozd
tel: +385 (0)21 670-313


Lovačka udruga „Zec“       
Predsjednik: Ivo Miloš
Tajnik: Mijo Tomičić
Trg glumaca1, 21270 Zagvozd
tel: +385 99 213 4730


Karting klub "Biokovo"
Predsjednik: Željko Svaguša
Tajnik: Mario Lončar
Zagvozd 18, 21270Zagvozd


Eko udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Mucića ledenice", Zagvozd
Predsjednik: Frane Mucić
Mucići 55, 21270 Zagvozd
tel: +385 91 536 7500
email:


Udruga "Ribarska Noć Bunje"
Predsjednik: Ivica Brnas
Tajnik: Tihomir Čagalj
Zagvozd bb,Zagvozd
tel: +385 99 240 0500


Udruga "Prijatelja Biokovskog Sela"       
Predsjednik: Joško Lovrinčević
Potpredsjednik: Mladen Lovrinčević
Lovrinčevići bb, Biokovsko Selo
tel: +385 91 577 8125

 
Udruga građana „Rako“ – Zagvozd       
Predsjednik: Igor Rako
Dopredsjednik: Milan Rako
Rakići, Zagvozd
tel:+385  91 572 1547

Hrvatsko planinarsko društvo „Sveti Jure“
Predsjednik: Ivan Buljubašić
Tajnik: Jadranko Šušnjar
Franje Tuđmana 65, 21270 Zagvozd
tel:+385 98 162 8956

Speleološko društvo Krstatice       
Predsjednik: Ivica Gudelj
Gornja Zečevina 34, Krstatice
21270 Zagvozd


Udruga pčelara "Tilovina"
Predsjednik: Jure Zec-Peškirić
Tajnik: Ivan Runac
Franje Tuđmana 65, 21270 Zagvozd  
tel:+385  98 907 5913

Eko-etno udruga "Vrdol"   
Predsjednik: Dinko Vuletić
Tajnica: Melita Luetić
Župa, 21270 Zagvozd